Farsični košmar

Farsični košmar

22.9.2022

..rađena u koprodukciji Grada teatra Budva, Srpskog narodnog pozorišta, Novi Sad, Beogradskog dramskog pozorišta, ITAKA Art centra i Novosadskog pozorišta, biće izvedena 24. septembra na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” BDP-a.Šekspirova tragedija iz 1606. godine premijerno je u Milivojevićevoj režiji izvedena u Budvi, sredinom avgusta. Priča o košmarnim posledicama zaslepljujuće ambicije inspiracija je mnogim umetnicima već više vekova, mada je i najkraći komad ovog žanra jednog od najznačajnijih dramatičara u istoriji pozorišta.„Magbet“ je ona vrsta izazova za koji se reditelj sprema godinama, priželjkuje ga i „plaši“ se u isto vreme – slično kao Magbet ubistvo kralja. Pored toga što spada u nekoliko najvećih Šekspirovih tragedija, i što su se njime bavili mnogi veliki reditelji širom sveta, jednako na filmu i u pozorištu, meni lično „Magbet“ je vrlo poseban jer mi se oduvek činio mnogo više „vizuelan“ nego neki drugi Šekspirovi komadi. Smatra se da od svih Šekspirovih velikih tragedija „Magbet“ je najviše vezan za snove, Frojd se takođe bavio Magbetom. U tom smislu ova predstava je nastala na neki način i kao istraživanje vezano upravo za snove, inspirisana je raznim slikama iz snova, tako da bih mogao reći da glavni lik u predstavi je – San. Magbet u jednom trenutku kaže : „I sem nestvarnoga ništa stvarno nije“. Ova čudesna misao učinila mi se kao nešto iz čega je moguće tumačiti ceo komad. Od trenutka kada mu veštice kažu proroštvo, za Magbeta stvarnost postaje košmar, sve što se dešava čini se samo je plod njegove vlastite pomračene svesti, scene kao iz sna da dolaze: stvarno i nestvarno, moguće i nemoguće… Realno i fiktivno mešaju se, postaju ona ivica noža kojom se sve vreme nesigurno kreće. Inače, svet kao jedno potpuno košmarno, haotično, „nestvarno“ mesto, mislim da je prilično tačna dijagnoza i svega onoga što trenutno živimo. U tom smislu „Magbet“ bi mogao da bude i „tragična farsa“, tako da je u predstavu ugrađen i jedan rekao bih „felinijevski“ pogled na život”, kaže Milivojević.<“Magbet” je rađen u prevodu Velimira Živojinovića, scenski pokret i izbor muzike potpisuje Amalija Benet, scenografiju Nikita Milivojević i Željko Piškorić, kostimografiju Jelena Stokuća, a scenski govor dr Dejan Sredojević. Igraju: Anica Petrović, Nevena Nerandžić, Maja Stojanović, Jelena Simić, Dejan Đonović, Branislav Jerković, Arpad Mesaroš, Marko Marković, Milan Zarić, Sonja Isailović, Pongo Gabor, Ivana Pančić Dobrodolac.Prva repriza je zakazana za 25. septembar.

pročitaj još sličnih vesti

1

/

2

No items found.