Vest | 10. februara 2021.

SMISAO U NEUTEŠNIM VREMENIMA

Beogradsko dramsko pozorište obeležiće 20. februara 74 rođendan – dodelom godišnjih nagrada i premijerom dugo očekivanog komada “Kišne kapi na vrelom kamenju” Rajnera Vernera Fasbindera, u režiji Juga Đorđevića.

Beogradsko dramsko pozorište osnovano je kao Gradsko pozorište 1947, prva premijera “Mladost otaca” Borisa Gorbatova izvedena je 20. februara 1948. Za sedamdeset i četiri godine postojanja, nikad se nismo suočili sa pretnjom po smisao “pojma pozorišta”, kakva je još uvek aktuelna pandemija virusa. Igrajući predstave pred publikom kad god je to bilo moguće, pripremajući nove naslove, formirajući scenu na otvorenom – BDP Arenu, Beogradsko dramsko nije odustalo od suštine teatra. Pružalo je smisao u neutešnim vremenima.

Za ovih godinu dana izvedene su 4 premijere: „Ružni,prljavi,zli“ Slobodna Obradovića, režija: Lenka Udovički; „Nije to to. Studija Fausta” Simone Semenič, režija: Tomi Janežič (u saradnji BDP-a sa SARTR-om iz Sarajeva, Zetskim domom sa Cetinja, Međunarodnim teatarskim festivalom MESS); „Čitač“ u dramatizaciji Fedora Šilija, po motivima romana Bernharda Šlinka, režija: Boris Lješević i autorski projekat gosta iz Nemačke Bon Parka “Jugojugoslavija”. Angažovani su gosti iz Hrvatske, Slovenije, Nemačke. Odigrane su 133 predstave, a predstave su izvedene i nagrađivane na domaćim i međunarodnim festivalima u Srbiji, Republici Srpskoj, Hrvatskoj.

Predvodnik generacije mladih reditelja kod nas, Jug Đorđević započeo je u Beogradskom dramskog pozorištu rad na komadu Rajnera Vernera Fasbindera “Kišne kapi na vrelom kamenju” prošle jeseni. Premijera će biti izvedena na Dan pozorišta na Sceni “Olivera i Rade Marković”. .

Rajner  Verner  Fasbinder, kultni filmski i pozorišni reditelj, dramski pisac, glumac, esejista, jedan od pokretača nemačkog novog talasa, čija je karijera trajala svega dvadeset godina, ostavio je opus od 40 filmova, 24 pozorišna komada. Generalno obeležio je jedno vreme, dotičući teme o kojima se malo ko usuđivao da govori. Specifična je tema ovog Fasbinderovog komada, napisanog 1966, praizvedenog 1985. na Pozorišnom festivalu u Minhenu, ekranizovanog u Francuskoj 2000. godine (reditelj Fransoa Ozon). Rasenjeni, rascepljeni likovi u potrazi su za sopstvenim identitetom i ljudskošću u na prvi pogled teatarskoj igrariji o LGBT i strejt odnosima i dilemama u komadu koji pisac u podnaslovu naziva “komedijom sa pseudotragičnim krajem”

Tijana Grumić, dramaturg predstave, smatra da je preispitivanje granica između komedije i tragedije, iluzije i stvarnosti, pozorišta i realnog života, bila je okosnica pristupa ovom tekstu. “Fasbinder piše o pitanju identiteta na svim nivoima: društvenom identitetu, seksualnom identitetu, identitetu u okviru jedne zajendice kao što je brak ili veza. Međutim, pitanje je šta se dogodi ako u jednom ljubavnom četvorouglu pomešate sve te identitete  i koji je mogući ishod toga”, smatra reditelj Jug Đorđević, jedan od najzanimljivijih predstavnika mlađe generacije.

Prevod Fasbinderovog komada potpisuje Jelena Kostić Tomović, dramaturg je Tijana Grumić. Autorsku ekipu čine scenograf Andreja Rondović, kostimograf Velimirka Damjanović, kompozitor Julija Đorđević, a scenski pokret radi Damjan Kecojević. Igraju: Pavle Pekić, Ljubinka Klarić, Iva Ilinčić i Aleksandar Vučković.